|
Pele, najbolji nogometaš svih vremena
|
Povijest nogometa seže do prapovijesti, no povijest današnjeg, suvremenog nogometa ima korijene iz 19. stoljeća u engleskim javnim školama. U sredini 19. stoljeća, entuzijazam bivših učenika koji su igrali neke igre s loptom u mladosti, stvorili su prve amaterske nogometne klubove sa sjedištem u svakoj školi. Svaka škola je imala svoja pravila, pa je prilikom svake utakmice dolazilo do svađa po čijim će se pravilima igrati. 1863. godine, Engleski nogometni savez je donio prvi skup pravila kojih su se svi klubovi morali pridržavati. No, učinak engleskog saveza nije bio toliko značajan, jer nije bilo profesionalnih klubova. Profesionalni klubovi su nastali kada je radnička klasa preuzela vlast nad nogometom. Tada su neki biznismeni uvidjeli da gledatelji žele vidjeti utakmice, pa su počeli naplaćivati ulaznice. Kada je nogomet postao sport na profesionalnoj razini, počeo se nezaustavljivo širiti po cijelom Otoku.
Razvoj moderne nogometne igre dolazi od velikog broja vrsta tadašnjeg nogometa igranog u brojnim javnim školama u Engleskoj. Nogomet je prisvojen od većine škola kao najbolji način zadržavanja mladih u dobrom tjelesnom stanju. Svaka je škola imala svoja pravila i određivala veličinu nogometnog igrališta. Ubrzo se pojavila najveća razlika u pravilima; mogućnost ili nemogućnost nošenja lopte rukom. Neke škole (poput Rugbyja, Marlborougha i Cheltenhama) su u pravilima dopuštali korištenje ruku, dok su ostale škole (npr. Harrow, Charterhouse i Westminster School) isključivale upotrebu ruku u igri. Ova podjela je dovela do stvaranja dva sporta: ragbija (po školi Rugby) i nogometa. Pravila su prihvaćena od strane svih klubova trenutno. Prvu službenu utakmicu su odigrali Sheffield i Nottingham (danas Notts County), i to pod zapovijedi engleskog saveza. To je bio prvi derbi u povijesti nogometa. Drugi derbi je bio Chesterfielda i Stoke, što je značilo definitivno odvajanje nogometa od javnih škola. Glavnu riječ u tadašnjem nogometu je imala radnička klasa, koja je i prva uvela jedanaest igrača na terenu i okruglu loptu.
Potreba za jednim izvršnim tijelom koje bi bilo iznad svih ostalih tijela na čitavom svijetu je postala očita na početku 20. stoljeća i povećanom popularnošću međunarodnih utakmica. Engleski nogometni savez se mnogo puta sastajao s namjerom osnivanja takvog tijela, ali nije bilo značajnijeg pomaka zbog činjenice da je za takvu organizaciju potrebno više nogometnih nacija. FIFA je osnovana u Parizu, 21. svibnja 1904.. Francuski se akronim održao i do danas, čak i izvan država s francuskim kao materinjim jezikom. Prvi predsjednik je bio Robert Guérin. FIFA je bila izvršno tijelo prvog međunarodnog turnira 1906., no takvo natjecanje nije doživjelo uspjeh. Ovaj neuspjeh kombiniran s ekonomskim faktorima je doveo do smjene Guérina i postavljanja Daniela Burleya Woolfalla, Engleza, za novog predsjednika. Iduće natjecanje, ono na Olimpijskim igrama 1908. je bilo uspješnije, bez obzira što su nastupili profesionalci koje je FIFA zabranjivala.
Članstvo u FIFA-i se tražilo i izvan Europe. Tako je 1909. savez JAR-a zatražio članstvo, Argentinci 1912., a Nogometni savez SAD-a 1913.
Tijekom Prvog svjetskog rata FIFA je izgubila mnogo na polju igrača, jer je većina morala u rat. To je automatski značilo da će se rjeđe putovati na međunarodne utakmice. Poslije rata, predsjednik je postao Carl Hirschmann, Nizozemac, koji je FIFA-u sačuvao od propasti, no pod cijenu povlačenja država iz Velike Britanije, koje su na taj način obznanile da ne žele imati veze s protivnicima iz rata.
1946. je donijela povratak država s Otoka. 10. svibnja 1947. je odigrana utakmica stoljeća između Odabranog sastava Ujedinjenog Kraljevstva i Jedanaestorice iz ostatka Europe na stadionu Hampden Park u Glasgowu, Škotska. Odabrani sastav UK je pobijedio s 6-1 pred 135.000 gledatelja. Čitav utržak od prodanih karata je proslijeđen na račun FIFA-e da se održi i nakon Drugog svjetskog rata. I doista, FIFA je nastavila s radom i organizirala SP 1950. u Brazilu. Na svoju pedesetu godišnjicu (1954.) FIFA je imala 84 člana.
Pripremio: Luka Knežević
|
