|
Za početak ćemo navesti sve do sada desktop operativne sustave iz svijeta Microsofta.
Redom to su:
Windows 1.0
Windows 1.01
Windows 2.0
Windows 3.0
Windows 3.1
Windows NT 3.1
Windows 3.11
Windows 95
Windows NT 3.51
Windows 98
Windows 98 SE
Windows NT 4.0
Windows Millenium
Windows 2000
Windows XP
Windows Vista
Windows 7
Osnovne zadaće
- upravljanje memorijom (eng. memory management)
- izvršavanje zadaća (eng. task management)
- upravljanje diskom i pristup podatcima na njemu
- grafički prikaz na zaslonu
- čitanje ulaznih jedinica
Cjeline
- jezgra operacijskog sustava (eng. kernel)
- ljuska za izvođenje programa (eng. command shell)
- datotečni sustav (eng. file system)
- sustavski programi (eng. system utilities)
- grafičko korisničko sučelje (eng. graphical user interface)
- komunikacija putem mrežnih protokola (eng. network stack)
- API (eng. Application programming interface)
Jezgre
- monolitne
- mikro jezgre
- egzo jezgre
- hibridne jezgre
- nano jezgre
- atipične jezgre
Prva verzija Microsoft desktop operativnih sustava pojavila se u medijima davne 1983. godine sa kodnim imenom 1.0, a za širu upotreba postala je dostupna 1985. Windowsi 1.0 predstavili su operativni sustav s grafičkim sučeljem (GUI) i miš (mouse) kao osnovno sredstvo rada na računalu. Do tada su ljudi radili isključivo u komandno linijskom načinu rada.
Tada bilježimo prve verzije kalendara na računalu, osnovnih igrica, kalkulatora i sustava pomoći. 1987. predstavljen je Windows 2.0 koji je mogao pokretati Intel 286 procesor sa proširenom memorijom i boljom podrškom za grafiku. Mnogi programeri su za ove Windowse napisali svoj prve programe.
Kada su se 1990. pojavili Windowsi 3.0 donijeli su prednost rada u 16 boja i punom podrškom za Intel 386 procesore. Također ovdje bilježimo prvu verziju Windows software development kita (SDK), alata za programere.
Windows NT 3.1 predstavljen je 1993. godine i donio je i danas popularnu NT tehnologiju, novi datotečni sustav i bio je prvi 32-bitni operativni sustav iz porodice Microsofta. Iste godine dogodio se još jedan značajan trenutak pojavom verzije
Windows 3.11 koji je donio podršku za umrežavanje i kućno povezivanje računala u mreže. Stariji čitatelji sjetiti će se da su Windowsi 3.11 dolazili kao instalacija na devet floppy disketa, dakle ukupna veličina instalacije iznosila je manje od 13 MB.
U narednim godinama slijede nove velike stvari iz Microsofta pa je tako 1994. predstavljen Windows NT Workstation 3.5 koji je podržavao OpenGL grafički standard. No pravi boom Microsoft je postigao 1995. godine predstavivši Windows 95 koji je imao ugrađen TCP/IP protokol (Transmission Control Protocol/Internet Protocol), donio je Plug and Play podršku instalaciju vanjskih uređaja, omogućavao je mnoge multimedijalne funkcije i dial-up spajanje na udaljeno računalo, te je bio prvi pravi operativni sustav za široke mase.
Windows NT Workstation 4.0 predstavljen je 1996. godine, kao prvi poslovni dekstop operativni sustav, a dvije godine kasnije 1998. pojavili su se Windowsi 98 kao nadogradnja na Windowse 95. Sa mnogim poboljšanjima koje su donijeli Windowsi 98 potvrdili su se kao pravi operativni sustav za krajnje korisnike. Iz tog doba bilježimo prve DVD medije i USB uređaje. Novi pomak donijeli su : Windows 98 Second Edition (SE) koji su ispravili neke nedostatke i omogućili korištenje Microsoft Windows NetMeeting-a za povezivanje ljudi preko Interneta, a i predstavljen je Microsoft DirectX 6.1.
Oko Windowsa Windows Millennium Edition (Me) ne treba trošiti riječi jer je to jedan od najlošijih operativnih sustava, a to je i zadnji operativni sustav baziran na kernelu od Windowsa 95. No zato su 2000. godine predstavljeni Windowsi 2000 Professional koji donose stabilnost, mnogo bolju podršku za Internet i mobilno povezivanje, još bolju Plug and Play podršku, te su omogućavali povezivanje IEEE 1394 uređaja. Kao nadogradnju na Windowse 2000, samo godinu dana kasnije predstavljeni su Windowsi XP, koji su ispočetka imali malih problema u radu, ali sa izdavanjem Service Pack-a 2 postali su standard za operativne sustave te se može reći da je danas najviše računala upravo pod Windowsima XP SP2. Od noviteta potrebno je izdvojiti bolje kućno povezivanje računala, podrška za bežičnu mrežu, multimedijalne opcije, bolji sustav pomoći (help), podrška za nove vanjske uređaje, novi Windows Media Player i Windows Movie Maker, te su uz sve to brzi i stabilni. Pojavljuju se u verziji Home Edition za kućne i Professional Edition za poslovne korisnike, a po prvi puta pojavljuju se kao 64-bitni operativni sustav.
Windows Vista je linija grafičkih operativnih sustava napravljenih za PC, uključujući kućne (Home Edition), poslovne verzije (Professional Edition), Tablet PC verzije, i verzije za Media Center računala. Prije Vistine najave 22. srpnja 2005., Windows Vista je bila poznata pod svojim kodnim imenom "Longhorn". Izrada je zavšena 8. studenog 2006; sljedeća tri mjeseca isporučivana je proizvođačima hardvera i softvera, poslovnim korisnicima i prodajnim kanalima. 30. siječnja 2007. izdana je svim običnim korisnicima i omogućeno je kupovanje Viste preko Microsoftove web-stranice. Izrada Windows Viste odužila se na više od pet godina poslije izdavanja njegovog prethodnika, Windows XPa, te je upravo tih pet godina postalo najduže razdoblje između dvije verzije Windows.
Windows Vista sadržava stotine novih značajki; neke od najvećih su unaprijeđeno grafičko korisničko sučelje poznato pod nazivom Windows Aero, unaprijeđena tražilica, novi multimedijski alati kao Windows DVD Maker i kompletno redizajnirane mrežne, audio, printerse, i grafičke pod-sustave. Vista pokušava povećati nivo komunikacije između uređaja na kućnoj mreži koristeći peer-to-peer tehnologiju, te omogućava lakšu razmjenu datoteka između računala i uređaja. Za programere Vista uključuje verziju 3.0 .NET Frameworka, koja programerima omogućava lakšu izradu visoko-kvalitetnih aplikacija.
Microsoftovi prvi planovi za Windows Vistu bili su povećanje sigurnosti u Windows operativnom sustavu.
Windows Vista je bila pogođena s mnogo negativnih komentara i kritika. Uglavnom se kritiziralo ograničenje kopiranja zaštićenih digitalnih sadržaja, i korisnost novih značajki sustava kao što je „User Account Control“.
Windows 7 (ranije poznata kao Blackcomb i Vienna) je radni naziv nove verzije operativnog sustava Windows, nasljednik Viste. Windows 7 je izašao 22. listopada 2009. Windows 7 se isporučuje i u 32-bitnoj i u 64-bitnoj verziji. Serverska varijanta pod nazivom Windows Server 2008 R2 također je u razvoju. 2000. godine Microsoft je počeo planirati nasljednika Windowsa XP i njegove serverske inačice Windows Servera 2003. Odlučili su izdati novu verziju pod kodnim imenom Blackcomb (Windows 7). Za ovu verziju tada je zakazan izlazak u 2005. godini.
Jedna od najvećih značajki planiranih za Blackcomb (Windows 7) bio je WinFS - napredni datotečni sustav - nasljednik NTFS-a. Blackcomb (Windows 7) je odgođen, a prije Blackcomba (Windows 7) odlučili su izdati Longhorn (Windows Vista). U Longhorn (Windows Vista) su trebali biti uključeni WinFS i Desktop Window Manager. Razvoj Longhorna poništen je u rujnu 2004. te se počelo programirati otpočetka. Longhorn je izdan krajem 2006. godine pod imenom Windows Vista. Windows Vista nije uključivala mnoge značajke planirane za Longhorn jer ih je Microsoft smatrao "nespremnima" za javnost.
2006. Blackcomb je preimenovan u Vienna, a kasnije u Windows 7.
Pripremio: Filip Križan, 8.c
|
